Pristranost i procesi u podlozi stereotipa i predrasuda
Pristranost reprezentativnosti
Podatke o nekoj osobi stavljamo u kategorije koje su reprezentativne za tu skupinu te temeljem toga nesvjesno donosimo zaključke. Veću važnost ćemo dati podacima koji se smatraju reprezentativnim za tu skupinu bez obzira na druge objektivne, statističke podatke koji pokazuju suprotno. U nastavi se tako može dogoditi da se pristrano zaključi kako djevojčica ne može imati dobar uspjeh iz matematike, iako nacionalne statistike pokazuju drugačije.
Prijetnja stereotipom
Javlja se kad ljudi osjećaju da su vrednovani u odnosu na postojeći stereotip. Taj strah ometa njihovu sposobnost izvedbe u tim situacijama. Jedan od čestih stereotipa o djevojčicama je onaj da u usporedbi s dječacima nisu dobre u matematici i obrnutno da dječaci nisu dobri u jezicima. Kad im se to kaže ili ih se manje uključuje u nastavu predmeta u kojima se očekuje lošija izvedba i oni sami smanjuju svoje očekivanja te ostvaruju lošije rezultate.
Pristranost dostupnosti
Pridavanje prevelike važnosti informacijama kojih se možemo brzo prisjetiti. Prilikom procjenjivanja prvo ćemo se sjetiti događaja koji su nam najznačajniji i najdostupniji. Događaj koji je formirao naše iskustvo ili ono čemu smo konstantno izloženi prvo je što nam „pada na pamet“.
Pristranost potvrđivanja
Prilikom primitka novih informacija usmjeravanje na informacije koje potvrđuju već formirana mišljenja i stavove, te banaliziranje ili potpuno odbacivanje informacija koje pobijaju već postojeće stavove. Npr. ukoliko učenik/učenica koji/koja inače prolazi s dobrim uspjehom iz određenog predmeta dobije odličan, nastavnici mogu biti skloni ignoriranju te ocjene i donošenju zaključaka temeljem ranijeg uspjeha.
Homogenost vanjske grupe
Opažanje pojedinaca vanjske grupe međusobno sličnijima nego što stvarno jesu i međusobno sličnijima nego što se opažaju članovi vlastite grupe. Ako nešto znamo o članu grupe čijim se članom ne smatramo, vjerojatnije je da ćemo misliti da znamo nešto o svim pripadnicima te grupe.
Samoispunjavajuće proročanstvo
Kad postoji očekivanje o tome kakva je druga osoba, to utječe na njihovo ponašanje prema toj osobi što posljedično izaziva da se ta osoba ponaša u skladu s početnim očekivanjima, dovodeći do toga da se početna očekivanja pokažu istinitima. Tako je i s očekivanjima od rodnih uloga pri čemu očekivanje kreira ponašanje koje na kraju potvrđuje rodnu ulogu.
Konformizam
Priklanjanje normama društva ili grupe sukladno vjerovanju o tome što je prikladno, prihvatljivo i dopušteno.
Nesvjesna pristranost vlastitoj grupi
Pozitivni osjećaji i poseban odnos prema ljudima koje definiramo kao dio vlastite grupe te negativni osjećaji i nepravedan tretman drugih samo zato jer smatramo da pripadaju vanjskoj grupi.
Institucionalni seksizam
Seksističkih stavova većine članova društva zato što žive u društvu u kojem su stereotipi i diskriminacija norma. Specifičnije, ukoliko odrastamo i živimo u društvu u kojem žene rijetko odabiru biti inženjerke, i u kojem većina žena obavlja uslužne poslove, tada će sam život u takvom društvu povećati vjerojatnost razvijanja određenih negativnih stavova o urođenim sposobnostima žena.
Pristranost afiniteta
Sklonost favoriziranja ljudi koji su nam slični.
